Genova (Italija): izvjeÅ¡taj s prvog roÄ ista sudskog procesa za ranjavanje Adinolfija

UoÄ i suÄ‘enja buržujska Å¡tampa je najavila prisutnost jakih policijskih snaga i "blokadu grada". Dva druga su premjeÅ¡tena u Genovu ujutro 30. oktobra, a ne dan prije, poÅ¡to je roÄ iÅ¡te održano u 9:30, vjerojatno da bi se sprijeÄ ilo okupljanje pred sudom. No, to nije sprijeÄ ilo, kao Å¡to smo koji dan prije saznali, aktiviranje eksplozivne naprave pokraj zatvorskog odjela visoke sigurnosti AS2 u Ferrari, u kojem su zatvoreni Alfredo i Nicola, te druga dva druga Sergio Maria Stefani (posljednji zatvorenik operacije Ardire) i Adriano Antonacci (uhićen tokom operacije specijalnih jedinica karabinjera, ROS, u mjestu Castelli Romani, kao ni napad na stanicu talijanske energetske kompanije ENI u Torinu, u znak solidarnosti. PolitiÄ ka policija DIGOS kontrolirala je vozila koja su dolazila u Genovu da bi prisustvovali suÄ‘enju, kao i drugove koji su se naÅ¡li tamo.

Oko dvjesto drugova (viÅ¡e nego Å¡to se oÄ ekivalo) odgovorilo je na poziv solidarnog prisustva i sakupilo se pred sudom kako bi pokazali dvojci drugova da nisu sami pri suoÄ avanju s neprijateljem, kako bi dokazali svima onima koji su ih opisali kao pomahnitale luÄ‘ake da nisu izolirani i da su anarhisti, naspram države, joÅ¡ i dalje ujedinjeni. Policijske snage su pak doÅ¡le na zakazani sastanak sa stotinama jedinica svih vrsta, karabinjerima i jedinicama za guÅ¡enje nereda, dok su brojni DIGOS policajci u civilu snimali prisutne osobe iz svih mogućih kutova, uz "pratnju" duž Ä itavog puta. Novinari su takoÄ‘er bili masovno prisutni i pokazali kao uvijek svoju leÅ¡inarsku glad, nadasve u Italiji [talijanska je Å¡tampa naÅ¡iroko pratila sluÄ aj Adinolfi, a na dan samog suÄ‘enja objavila je Ä itavu snimku izravno iz sudnice putem interneta].

Ulazak u sudnicu ubrzo je blokiran i samo je dvadesetÄ etvorici osoba dozvoljeno da prisustvuju suÄ‘enju (u jednoj malenoj prostoriji, oÄ ito da bi se ograniÄ io broj publike). Na samom poÄ etku suÄ‘enja Alfredo je poÄ eo Ä itati svoju izjavu (viÅ¡e informacija na srpskohrvatskom jeziku ovdje/ovdje) bez dozvole suca, koji ih je odmah udaljio iz sudnice, dok im je ovaj prvi dijelio uvrede, tako da Nicola nije uspio ni zapoÄ eti sa Ä itanjem svojeg teksta. U svojim su izjavama oba druga preuzeli odgovornost za napad za koji su optuženi. Odmah nakon njih su drugovi prisutni u sudnici brutalno izbaÄ eni iz sudnice, uz uvrede upućene sucima i uzvikujući slogane. MeÄ‘utim, drugovi su takoÄ‘er i vani nastavili uzvikivati: "Svi slobodni / Sve slobodne" i "NaÅ¡a želja za slobodom je jaÄ a od svakog autoriteta".

SuÄ‘enje se dakle nastavilo bez optuženih i 24 druga/rice prisutnih u sudnici, izjave je proÄ italo javno tužilaÅ¡tvo i zatražilo 12 godina zatvora za Alfreda, koji se smatra izvrÅ¡iteljem napada, i 10 godina za Nicolu (te milijun eura odÅ¡tete državi). Tužitelji Silvio Franz i Nicola Piacente su se iznenadili Å¡to Nicola i Alfredo "ne samo da su preuzeli odgovornost nego su i potvrdili svoju mržnju prema autoritetu i normama"! SuÄ‘enje će se zavrÅ¡iti 12. novembra, rijeÄ ima obrane (kojoj će glavni cilj biti pobiti optužbu za "terorizam") i presudom.

U meÄ‘uvremenu su se solidarni drugovi sakupili pred sudom, praćeni policajcima pod punom opremom i oprezom, te diskretnijim videokamerama. Dan je zavrÅ¡en diskusijom u jednoj auli fakulteta, koja je okupirana da bi se raspravilo o revolucionarnoj solidarnosti meÄ‘u drugovima, i nastavili solidarni susreti koji su zapoÄ eti u Rimu i Firenci. Ostali dio dana su grupe DIGOS policije pratile intenzivno sve anarhiste prisutne u gradu.

Nuklearna energija, civilna kao i vojna, je samo jedna od brojnih užasa koje truju ovaj svijet rezignacijom koju Å¡ire, autoritetom i podÄ injavanjem potrebnim za njeno održavanje, uzrokujući izvlašćenje, onemogućujući nam kontrolu vlastitih života. Roberto Adinolfi je gorljivi pobornik te smrtonosne tehnologije. FiziÄ kim napadom na njega uzvraćen mu je samo djelić opresije koju on Å¡iri i podržava kroz svoje aktivnosti.

ÄŒeste rasprave meÄ‘u anarhistima o metodama koje treba koristiti i promovirati u napadima protiv moći preÄ esto su izvor konflikta, Å¡to je i normalno: zbog same svoje suÅ¡tine anarhizam ne može biti jednosmjerna ideoloÅ¡ka zajednica, nego naprotiv, slobodno udruženje jedinstvenih i razliÄ itih pojedinaca koji se udružuju, ili ne, na temelju afiniteta. I zato su sve do danas kohabitirali razliÄ iti oblici prakse kao Å¡to su to liÄ nosti razliÄ itih pojedinaca koji se pronalaze u istim idejama. AnarhistiÄ ko djelovanje ima vrlo Å¡iroki spektar sredstava, iz kojeg svatko može izabrati, ovisno o svojoj senzibilnosti, i ovisno Å¡to želi uÄ initi i koliko želi riskirati. No, bez obzira na individualni izbor, mi priznajemo djela koja nam govore, koja su dosljedna s idejama koje zastupamo, i meÄ‘u drugovima kojima želimo izraziti naÅ¡u solidarnost, kako bi izbrisali izolaciju koju država želi nametnuti te pokuÅ¡ava marginalizirati napadaÄ ku akciju praveći razliku izmeÄ‘u takozvanih subverzivnih "terorista", razlikujući "dobre" od "zlih", razdvajajući kako bi mogla bolje guÅ¡iti.

Naravno, solidarnost ne može biti ni nekritiÄ na ni bezuslovna, a iskazati je zatvorenim anarhistima ne znaÄ i biti u potpunoj srodnosti sa svime Å¡to mogu reći i uÄ initi. Dakle, za nas, napad na ovaj svijet kroz anarhistiÄ ku perspektivu ne pripada nijednom pojedincu ili bilo kojoj organizaciji (FAI ili nekoj drugoj), i ne može biti sažet ni monopoliziran iz autoreferencijalnog razloga, koje mogu prouzroÄ iti akronimi. Mi želimo Å¡iriti konfliktualnost i napad, meÄ‘u druÅ¡tvom i protiv njega, a ne kroz zatvorenu mrežu koja može postati virtualni spektakl, putem komunikeja potpisanih akronimom (a fortiori utvrÄ‘enog) koji postaje nova vrsta identiteskog ili organizacionog dokazivanja.

ÄŒini nam se oÄ ito da danas dvoje drugova zaslužuju naÅ¡u solidarnost, bila ona kritiÄ na ili ne, zato Å¡to je danas viÅ¡e nego ikada suÄ‘enja za ranjavanje Adinolfija izazov Ä itavom anarhistiÄ kom pokretu, kako u Italiji tako i drugdje. I slažemo se Nicolinom i Alfredovom perspektivom da se svi autoriteti mogu okonÄ ati samo kroz izravan napad, bez polaganja nada u neki masovni ustanak, u neku revoluciju koju ćemo Ä ekati skrÅ¡tenih ruku.

Å iriti ofenzivni napad protiv opresivnog druÅ¡tva i dominacije te podržati rijeÄ ima i djelima sve ono Å¡to ne ostavlja niÅ¡ta pred represijom, i nastaviti se boriti za ideje koje mi podržavamo.

Sloboda za sve drugove/arice pod istragom i zatvorene u Italiji kao i drugdje, koji drže glavu visoko u najtežim trenucima, koji se bore unutra kao Å¡to su se borili vani, s dostojanstvom koje karakterizira naÅ¡e anarhistiÄ ke perspektive nasuprot rezignacije koju Å¡iri ovaj svijet. Å aljemo i jedan pozdrav Sergiu, posljednjem zatvoreniku operacije Ardire [OdluÄ nost] i Shadow. Sve dok ne bude postojao viÅ¡e nijedan zatvor, sve do okonÄ anja svakog autoriteta!

Slobodni svi!

S druge strane Alpa.
Neki solidarni anarhistiÄ ki pojedinci.