ZaÅ¡to smo protiv zatvora, protiv svih zatvora ?

Govore nam da je zatvor potreban kako bi se kaznili oni koji krše društvena pravila.
Dakle, pojam “pravilo†pretpostavlja da se druÅ¡tvo temelji na slobodnom dogovoru, na skupini normi koje skup pojedinaca svojevoljno prihvaćaju. No, je li stvarno tako ? Da li vlade stvarno predstavljaju želje onih kojima se vlada ? Da li siromah rado pristaje da bogataÅ¡ profitira na njegovom radu ? Da li bi lopov ukrao Ä ak i onda kada bi naslijedio tvornicu od tate ili kad bi mogao živjeti od njezinog iznajmljivanja ?

U stvarnosti, prema onome kako funkcionira ovo druÅ¡tvo, možemo samo odluÄ iti kako ćemo se ponaÅ¡ati prema zakonima koji su drugi donijeli za nas i koje su vlade nametnule većini žena i muÅ¡karaca.

Prije nego li se zapitamo je li pravedno ili ne kazniti zatvorom onoga tko krÅ¡i pravila, trebamo se zapitati tko odluÄ uje i kako o pravilima ovoga druÅ¡tva ?

Govore nam da nas zatvori Å¡tite od nasilja.

Da li je stvarno tako ?

Kako je moguće da najgore nasilje, poput ratova ili gladi, koja je nametnuta milijunima ljudi, može biti posve legalno ? ZaÅ¡to se zavrÅ¡ava iza reÅ¡etaka ako se ubije iz ljubomore, a gradi se karijera ili se Ä ak postaje “heroj†ako se bombardira cijeli jedan narod ?

Zatvor kažnjava samo onu vrstu nasilja koja smeta državi i bogatima ili onu koja im odgovara predstavljati je kao neÄ ovjeÄ nu (npr. silovanja ili neki posebno okrutni zloÄ ini). Ali strukturalno druÅ¡tveno nasilje je svakodnevno zaÅ¡tićeno zatvorom.

Koliko je pothvata koijma se svakodnevno krÅ¡i zakon ? Koliko je Å¡efova koji zavrÅ¡avaju u zatvoru ?

Å to je s takozvanim najtežim zloÄ inima ? Ne Ä ini li vam da se oni koji krivotvore novac teže kažnjavani od silovatelja ? Neka vas to ne Ä udi jer zakon Å¡titi vlasniÅ¡tvo, a ne dobrobit ljudi.

Govore nam da je zakon jednak za sve.

UnatoÄ tome, u zatvoru je najviÅ¡e žena i muÅ¡karaca niskog stupnja obrazovanja, imigranata ili sinova radnika, koji su zatvoreni najviÅ¡e zbog zloÄ ina koji se tiÄ u imovine, odnosno za stvari koje se na direktan naÄ in tiÄ u druÅ¡tva u kojem živimo, zbog potrebe da se pronaÄ‘e novac za preživljavanje od jutra pa do mraka. Da ne brojimo sve one koji bi bili slobodni (ili onih s takozvanim alternativnim kaznama) kad bi jednostavno imali novac da plate dobrog odvjetnika.

Govore nam da zatvor služi za iskupljenje i resocijalizaciju.

Većina zatvorenika se sastoji od recidiva, onih koji prilikom izlaska nalaze iste ili joÅ¡ loÅ¡ije uvjete od kad su zatvoreni. Uostalom, ako postoji nekakav naÄ in da se pojedincu zabrani razmiÅ¡ljanje o njegovim djelima to je zasigurno podvrgavanje ovih posljednjih brojanju kaznenih djela kao na sajmu : koliko djela, toliko kazni. Kojigod zloÄ in poÄ inio, kad odsluži kaznu (kad “se vrati dug†) zaÅ¡to se ne bi trebao osjećati dobro ? Ako je uvjeren u ono Å¡to je napravio (ako je buntovnik ili svjestan lopov) razmiÅ¡ljat će o novoj mržnji prema druÅ¡tvu, druÅ¡tvu kojega je, iako kriminalnije od njega samoga, zatvorilo i drži ga pod kljuÄ em. Å to je produktivno u tome da ste godinama razdvojeni od vaÅ¡ih bližnjih i ne radite niÅ¡ta zanimljivog, osuÄ‘eni na protok vremena, poduÄ eni da glumite pred socijalnim radnikom ili psihologom, naviknuti na podÄ injenost glavnome ?

Zapitajmo se je li ovo druÅ¡tvo toliko puno vrlina, koje Å¡iri visoke vrijednosti i jednake odnosa da nam preporuÄ uje da se integriramo u njega ?

Govore nam da zatvor ako već ne iskupljuje, onda barem plaši.

A zaÅ¡to je onda sve viÅ¡e zatvorenika ? ZaÅ¡to se onda kod nas stvara prostor za sve veću kriminalizaciju takvog ponaÅ¡anja ? Jasno je da se ovdje radi o jednom pravom pravcatom socijalnom programu : maknuti sirotinju s ulice, a istovremeno ulagati u unosan biznis zatvora (koliko je samo tvrtki koje se bogate zakupima graÄ‘evina, održavanjem, namjeÅ¡tajem, itd ?). U SAD-u, svjetioniku civilizacije kažnjavanja, iako su zloÄ ini u padu, viÅ¡e je zatvorenika nego seljaka. Je li ovo put kojim želimo ići ?

Protiv zatvora smo jer je on stvoren i razvijan da bi štitio privilegije bogatih i državnu moć.

Protiv zatvora smo jer jedno društvo koje se ne bi temeljilo na novcu i profitu već na slobodi i solidarnosti, ne bi ga ni trebalo.

Protiv zatvora smo jer zahtjevamo svijet u kojem će se pravila stvarno donositi zajedniÄ ki.

Protiv zatvora smo jer i najgori zloÄ in govori neÅ¡to o nama, o naÅ¡im strahovima, o naÅ¡im slabostima i uzaludno je skrivati ga iza zida.

Protiv zatvora smo jer su najveći kriminalci oni koji drže kljuÄ eve.

Protiv zatvora smo jer prinuda i pokora ne stvaraju ništa dobrog.

Protiv zatvora smo jer zahtjevamo korijenitu promjenu ovoga društva (a pritom kršeći zakone) i ne želimo se miroljubivo integrirati u njegove gradove, u njegove tvornice, u njegove vojarne, u njegove supermarkete.

Protiv zatvora smo jer je zvuk kljuÄ a u rupi zatvorske ćelije svakodnevno maltretiranje, izolacija je gadna, zavrÅ¡etak ispitivanja patnja, Vrijeme pritvora pjeÅ¡Ä ani sat koji polako ubija.

Protiv zatvora smo jer je Ä uvarevo tijelo uvijek zatvoreno, spremno da brani svaki prijestup i svako nasilje, dehumanizirano jer smo naviknuti na posluÅ¡nost i tajne dojave.

Protiv zatvora smo jer nam je oduzeo previše dana, mjeseci ili godina, ili mnogo prijatelja, nepoznanika ili drugova.

Protiv zatvora smo jer ljudi koje smo u njemu upoznali nisu ni bolji, ni loÅ¡iji od onih koje susrećemo vani. (Kada bolje razmislimo, Ä esto su bolji).

Protiv zatvora smo jer nam vijest o bijegu grije srca više od prvog dana proljeća.

Protiv zatvora smo jer kad ga gledamo kroz rupu kljuÄ anice, svijet izgleda napuÄ en samo zlim i sumnjivim ljudima.

Protiv zatvora smo jer se smisao za pravdu neće nikada naći u kodeksu.

Protiv zatvora smo jer društvo, koje ima potrebu za zatvaranjem i ponižavanjem, i samo je zatvor.

Anarhisti.